Kako su splitski klasičari u komunizmu branili hrvatski identitet

Komunistički režim nije uspio ugušiti hrvatsku nacionalnu svijest. Ona je tinjala u hrvatskih intelektualaca, posebno u nepokorene mladeži. Dobar je primjer reakcija maturanata splitske Klasične gimnazije iz 1953. Njihova generacija poslije ratnih strahota imala je sreću živjeti u humaniziranome ambijentu koji su stvorili vrhunski profesori obrazujući, ali i odgajajući učenike. Ta je generacija ustala u obranu hrvatskoga identiteta, kada se u članku u Slobodnoj Dalmaciji odlučno oduprla srpskom svojatanju hrvatskih pomoraca u beogradskoj Republici. (List Republika – organ Jugoslovenske republikanske demokratske stranke izlazio je od 1945. do 1955, a karakterizirali su ga velikosrpski sadržaji. Komunisti su dopustili rad nekim predratnim strankama u Srbiji i izdavanje glasilâ, dok to u Hrvatskoj nije bio slučaj. U Zagrebu je izašao samo jedan broj Narodnog glasa Marije Radić.)

Reakcija splitskih klasičara dugo je bila zaboravljena dok prije nekoliko godina bivši maturant iz te generacije Neven Boban, diplomirani inženjer strojarstva, nije u biblioteci našao navedene tiskovine i o tome obavijestio svoje školske kolege. Hrabri pothvat iz 1953. mora danas biti poznat široj javnosti kako bi se oživila svijest o ulozi tadašnje mladeži u čuvanju hrvatskoga identiteta komunističkomu totalitarizmu usprkos.

Evo članka iz Slobodne Dalmacije koji je preplašio tadašnjega ravnatelja najviše zbog toga što su hrabrim maturantima stigla mnoga pisma potpore. Članak je u ime maturanata anonimno napisao Ivan Pederin.

 * * *

Šovinizam na stranicama Republike

Druže uredniče, povodom članka A. Farčića, objavljenog u beogradskoj Republici br. 380 od 10. veljače o. g. pod naslovom Srbi i pomorstvo, smatramo za nužno da Vam uputimo nekoliko riječi.

Čitav članak prožet je šovinističkim „činjenicama“, iznesenim na tako bezočan način, da djeluju jedinstveno uvredljivo kako za Hrvate tako i za Crnogorce, pošto ignoriraju njihovu krvavu borbu za očuvanje najvećeg dijela naše obale. Pisac članka već u prvim crtama na jednom mjestu, pored niza historijskih neistinitosti, kaže, da „historija dokazuje, da su skoro sve značajnije i zamašnije pomorske manifestacije slovenskog življa na Jadranskom moru djelo primorskih Srba“.

Pored mnogih njegovih „otkrića“, koja zaslužuju nesmiljenu kritiku, mi bismo podvukli još samo neke momente iz njegovog članka. Farčić na jednom mjestu piše doslovce: „Posle nestajanja neretljanskog (srpskog) gusarstva ostadoše na srpskom primorju dva glavna centra pomorstva, to su bili Dubrovnik i Boka“, za koju nešto niže tvrdi, da je takvom (tj. centrum srpskog pomorstva) ostala „za sve docnije vekove“, sve do propasti – Austrije.

Na temelju toga, što su se neki srpski vladari nazivali kraljevima „sve srpske zemlje i primorske“, te su u vladarskom titulama navodili kao srpske zemlje čak i Dalmaciju, izvlači zaključak, da se time uvijek naglašavalo gospodarstvo srpske države na Jadranskom moru, odnosno nad odgovarajućim njegovim dijelom.

Nas začuđuje, kako je taj članak mogao od redakcije Republike biti odobren za štampu. Mi od redakcije Republike očekujemo da će obustaviti objavljivanje nastavka ovog članka.

Aktiv VIII-ih razreda

Klasične gimnazije u Splitu

* * *

Objavljeno u Slobodnoj Dalmaciji od 17. veljače 1953.

(Istog je dana u Republici objavljen drugi dio Farčićeva podlistka.)

Ti maturanti proslavili su 2018. šezdeset pet godina od polaganja mature, a isto je toliko godina prošlo od hrabre pobune protiv falsificiranja povijesti.

Ta generacija, koju su odgajali uzorni profesori, iznjedrila je vrhunske hrvatske intelektualce koji su obogatili hrvatsku kulturu i znanost. To su: Josip Bakić, Ivo Brkljačić, Ivan Čizmić, Jelena Erceg, Ivo Grabovac, Eduard Klain, Ivan Mužić. Ivan Pederin, Petar Selem, Petar Šimunović, Ivo Škarić. Piscu ovoga kratkog članka, koji oživljava jedan zaboravljeni pothvat, čast je što pripada krugu tih uglednih ljudi. Svi ostali maturanti uzorno su završili svoj radni vijek sjećajući se uvijek školskoga ambijenta svoje mladosti i čuvajući svoj hrvatski identitet.

Dakako, primjer splitskih klasičara nije osamljen, te bi ta gotovo zanemarena tema, proširena na cijelu Hrvatsku, trebala zainteresirati mlađe istraživače zamračene povijesti.